Autorka: Snežana Ilić, psiholog i psihoterapeut sa višegodišnjim iskustvom
Saradnja sa roditeljima, u sve zahtevnijem kontekstu rada prosvetnih radnika, predstavlja područje angažovanja koje je direktno ili indirektno povezano sa svim ostalim oblicima rada bilo da je u pitanju posao vaspitača, odeljenjskog starešine, nastavnika ili stručnog saradnika.
Upravo zbog toga, ona je i jedan od najvažnijih, ali kako istraživanja i praksa pokazuju, i jedan od najizazovnijih područja angažovanja zaposlenih u prosveti.
Saradnja sa roditeljima, u sve zahtevnijem kontekstu rada prosvetnih radnika, predstavlja područje angažovanja koje je direktno ili indirektno povezano sa svim ostalim oblicima rada bilo da je u pitanju posao vaspitača, odeljenjskog starešine, nastavnika ili stručnog saradnika.
Upravo zbog toga, ona je i jedan od najvažnijih, ali kako istraživanja i praksa pokazuju, i jedan od najizazovnijih područja angažovanja zaposlenih u prosveti.
Trenutni kontekst saradnje sa roditeljima u vrtićima, školama i srednjoškolskim domovima možemo sagledati iz više uglova – kroz rezultate istraživanja, analizom domaće zakonske regulative i prepoznavanjem teškoća, ali i potreba za unapređivanjem saradnje.
Istraživanje koje je Pedagoško društvo Srbije sprovelo 2016. godine, sa ciljem da se prikupe predlozi za unapređenje rada odeljenjskih starešina, kao i da se unapredi saradnja porodice i škole, pokazalo je da roditelji učenika preferiraju individualne oblike saradnje, s tim da blagu prednost daju saradnji u kojoj ne moraju da dolaze lično (razgovori telefonom, komunikacija putem SMS-a, imejla, vibera). Odeljenjske starešine koje su, takođe, učestvovale u ovom istraživanju posebno su naglasile problem nezainteresovanosti roditelja za saradnju. Prema njihovoj proceni, u pojedinim školama, čak 40% roditelja ignoriše ili odbija pozive na saradnju. Primećen je i trend da kvalitet i učestalost saradnje opadaju sa uzrastom deteta i da se uglavnom svode na jednosmerno informisanje roditelja o uspehu i napredovanju učenika. Promene koje su usledile od ovog istraživanja do danas, prvenstveno uvođenje elektronskog dnevnika i pandemija korona virusom, sigurno da su dodatno uticale na individualnu saradnju sa roditeljima. U ovom trenutku, definitivnu prednost ima individualna saradnja kojoj roditelji ne moraju lično da prisustvuju, što zbog pandemije, a što zbog roditeljskih preferencija za ovakvim vidom saradnje.
Sa druge strane, analiza domaće zakonske regulative pokazuje da roditelji više nego ikad imaju mogućnosti da se uključe u obrazovanje svoje dece, ali i da učestvovanjem u životu i radu škole/ustanove doprinesu da se sva deca školuju na najbolji mogući način. Roditelji, tako, imaju mogućnost da budu: članovi organa i tela ustanove (Savet roditelja, Školski odbor); zakonski zastupnici prava, obaveza i odgovornosti svoje dece (Tim za dodatnu podršku učeniku, Tim za pojačani vasitni rad sa učenikom); partneri u zajedničkom procesu obrazovanja i vaspitanja (Stručni aktiv za razvojno planiranje, Tim za samovrednovanje i vrednovanje rada škole/ustanove, Tim za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja…). Međutim, posmatrano iz ugla pravne regulative saradničkih odnosa, roditelji imaju obavezu da šalju redovno svoje dete u školu, ali ih to ne obavezuje na saradničke odnose sa stručnjacima koji u toj ustanovi rade.
Na kraju, bez obzira na sve teškoće sa kojima se poslednjih godina, posebno, suočavaju porodica i škola, složićemo se da i jedna i druga sredina u kojoj se dete razvija imaju zajednički cilj – da podržavaju i podstiču razvoj deteta na najbolji mogući način.
Partnerstvo roditelja i škole i uključivanje roditelja u različite aspekte školskog života predstavljaju važnu komponentu obrazovno-vaspitnog procesa. Sa druge strane, prosvetni radnici koji su u neposrednom, često svakodnevnom kontaktu sa detetom/učenikom praktično čine prošireni deo porodičnog sistema.
Istraživanja i naša praksa potvrđuju da bez kvalitetne i konstruktivne saradnje škole i porodice često nema dugotrajnih, kao ni održivih pozitivnih promena kada se dete/učenik suočava sa prevazilaženjem različitih teškoća (razvojnih, socijalnih, emocionalnih…).
Svi oblici edukacije, osnaživanja i razmene iskustava u ovoj oblasti angažovanja prosvetnih radnika zaista su potrebni i važni.
U nastavku pročitajte prezentaciju u kojoj se bavimo traženjem odgovora na pitanja: Kako organizovati efikasnu individualnu saradanju sa roditeljima i voditi individualni razgovor .
Vebinar je održan 1.2.2022.