Pedagoško društvo Vojvodine bilo je organizator studijske stručne posete “Kako se menjao prostor vrtića u procesu razumevanja koncepcije Godine uzleta“ koja je realizovana u četvrtak 16.03.2023. godine.

Pedagoško društvo Vojvodine bilo je organizator studijske stručne posete “Kako se menjao prostor vrtića u procesu razumevanja koncepcije Godine uzleta“ koja je realizovana u četvrtak 16.03.2023. godine.
Pedagoško društvo Vojvodine bilo je organizator predavanja na temu „Problemi u razvoju govora i jezika kod dece“ koje je održano 28. 2. 2023. godine u prostorijama Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu. Autorka predavanja bila je Ljiljana Simić, master defektolog – logoped.
Reč „stres“ upotrebljavamo gotovo svakodnevno. U doba kada smo „tek preležali“ pandemiju, preživeli lock down, nastupio je rat (koji osim sopstvene pretnje čitavom svetu, mnogima okida traume prethodnog rata sa ovih prostora), inflacija, ali i zagađenje vazduha koje postaje sve ozbiljnije.
Dana 22.11.2022. godine u Ekološkom centru “Radulovački” u Sremskim Karlovcima grupa entuzijastičnih prosvetnih radnika različitih profila okupila se sa idejom da usavrši svoja znanja na temu pisanja predloga projekata u obrazovanju.
Pedagoško društvo Vojvodine je u saradnji sa predškolskom ustanovom „Včielka“, iz Bačkog Petrovca realizovalo dve studijske stručne posete “Izgled vrtića u skladu sa Godinama uzleta” u oktobru ove godine.
U organizaciji Pedagoškog društva Vojvodine, 30.9.2022. godine održan je stručni susret pod nazivom „Pedagoški dijalog – izazovi i mogućnosti profesije“ u prostorijama Kulturne stanice „Eđšeg“ u Novom Sadu. Ovom prilikom su se okupili brojni pedagozi iz predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, nastavnici i studenti pedagogije da zajedno sa sjajnim sagovornicama odgovore na važna pitanja u vezi profesije pedagoga.
Autorka: Snežana Ilić, psiholog i psihoterapeut sa višegodišnjim iskustvom
Saradnja sa roditeljima, u sve zahtevnijem kontekstu rada prosvetnih radnika, predstavlja područje angažovanja koje je direktno ili indirektno povezano sa svim ostalim oblicima rada bilo da je u pitanju posao vaspitača, odeljenjskog starešine, nastavnika ili stručnog saradnika.
Upravo zbog toga, ona je i jedan od najvažnijih, ali kako istraživanja i praksa pokazuju, i jedan od najizazovnijih područja angažovanja zaposlenih u prosveti.
Autorka: Vesna Laković van Kempen, pedagog i trener u oblasti svesne pažnje (mindfulness-a). .
Saosećajni zamor je stanje emocionalne, mentalne i/ili fizičke iscrpljenosti, koje je posledica kontinuirane izloženosti tuđoj patnji. Iako jeste tipična za osobe u pomagačkim profesijama, podložni su joj i viskosenzitivni, kao i mnogi koji su u čestom kontaktu sa drugima doživljeni kao spasioci.
Konferencija „21 veština za 21. godinu 21. veka“ održana je 7. oktobra 2021. godine putem Zoom-a. Cilj je bio utvrditi „hard“ i „soft skills“ koje su direktno povezane sa vaspitno- obrazovnim procesom, koji se odvija u školama. Bilo je reči o tome koje veštine je neophodno
steći i razviti kako bi proces bio što efikasniji i kvalitetniji. Napravićemo kratak osvrt na konferenciju, iz ugla studentkinja pedagogije.
Autorka: Marina Kolarić, psiholog, MBAR trener i sertifikovani praktikant terapeutskog programa Saosećajni Upit.
Zavisnosti nas uklanjaju iz realnosti koja nam je nepodnošljiva. One obezbeđuju puteve za bekstvo iz konflikata koji nam izgledaju nerešivi. Kada ne možemo da podnesemo da budemo u sopstvenoj koži – u sopstvenom telu – gde osećamo kako bol, tako i ovo svakodnevno čudo i iskustvo koje znači biti ljudsko biće, zavisnosti nas odvode u nesvesnost. A onda ne osećamo ništa; ne znamo ništa o našem bolu, nedoumicama, konfuzijama, borbama. Sve zavisnosti su pokušaj da se osećanja, kao i sam tok života, dovedu u kontrolu. Zavisnosti nas sprečavaju da budemo u potpunosti prisutni u sadašnjem trenutku, sa nama samima, našim osećanjima i našim telima, našim prijateljima, partnerima, porodicama. Umesto da smo u kontaktu sa životom, mi se iz njega povlačimo.